U velikoj dvorani Dvorca Eltz u Vukovaru u petak, 27. rujna svečanom akademijom proslavljena je 20. obljetnica osnutka Udruge Nijemaca i Austrijanaca – Vukovar. Na svečanosti su se okupili brojne članice i članovi Udruge, među kojima i neki od veterana – osnivača.
Među uzvanicima su bili Tibor Varga, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, Vladimir Ham, predsjednik Njemačke zajednice iz Osijeka i potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH, Filip Sušac, zamjenik gradonačelnika Vukovara, Josip Krajcer, predsjednik Udruge Nijemaca i Austrijanaca u Siraču te ujedno i Predstavnik njemačke nacionalne manjine u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Enisa Kifer, predsjednica vijeća njemačke nacionalne manjine Osječko-baranjske županije, Hanna Klein , voditeljica projekata Njemačke zajednice iz Osijeka, Dara Mayer, Predstavnica njemačke nacionalne manjine u Vukovarsko-srijemskoj županiji i Goran Beus Richembergh, Predstavnik njemačke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji i urednik ‘Njemačke riječi’. Poseban gost bio je i Erwin Josef Țigla, predsjednik Demokratskog foruma Nijemaca iz Rešice u rumunjskom Banatu, organizacije s kojom vukovarska Udruga surađuje već dugi niz godina.
Sudionike svečanosti pozdravio je Darko Tufekčić, predsjednik Udruge Nijemaca i Austrijanaca – Vukovar, podsjetivši na okolnosti osnivanja Udruge, njene osnivače kao i na aktualne programe kojima se Udruga afirmirala posljednjih godina. Posebno je apostrofirao Pjevački zbor ‘Drei Rosen’ koji je zapravo i stariji od same Udruge jer je osnovan u vrijeme progonstva Vukovaraca u Zagrebu. Sam pkjevački zbor koji danas djeluje pod vodstvom zborovođe Danijela Služeka nastupio je na svečanosti s nekoliko pjesama.
Skup su pozdravili također i Tibor Varga, Filip Sušac, Dara Mayer, Vladimir Ham, Enisa Kifer i Erwin Josef Țigla.
Ova je svečanost iskorištena da se Udruga zahvali onima koji su joj u protekla dva desetljeća pomogli u njenom radu i afirmaciji pa su uručene jubilarne zahvalnice. Na kraju same svečanosti uručene su i jubilarne diplome istaknutim veteranima Udruge:
- Iva Kordić
- Zoran Cikovac
- Dubravka Lemac
- Elza Klinovski
- Anica Burčak
- Marijana Fazekaš
- Marija Džalto
Naglasci iz govora Darka Tufekčića, predsjednika Udruge Nijemaca i Austrijanaca – Vukovar:
„Prvi dokaz da u gradu koji je formiran oko srednjevjekovne utvrde Vukovo, pored ugarskoga i slavenskog stanovništva žive i Nijemci, odnosno specifično Teutonci i Sasi, kako su ih tada nazivali, imamo 1231. godine u povelji ugarskoga kraljevića (mlađega brata kralja Bele IV.) i slavonskoga hercega Kolomana. Za 7 godina, dakle, bit će punih osam stoljeća od toga važnog dokumenta. Već vas sad sve pozivam da se 2031. godine opet okupimo i svečano obilježimo tu vrijednu godišnjicu.
Nakon 180 godina osmanlijskog gospodstva u Slavoniji i Srijemu, ovaj prostor bio je demografski opustošen pa je tadašnja vlast habsburških vladara odlučila provesti opsežne planove naseljavanja. Nijemci su u Srijem doseljavani ponajviše u XVIII. i XIX. stoljeću. U Vukovaru je čitavo jedno gradsko naselje bilo većinski njemačko i nazvano je Švapskim Brdom (Schwabenberg). Nijemci su početkom XX. stoljeća s oko 3,5 tisuće pripadnika činili jednu trećinu vukovarskog stanovništva.
Iznimno važan i velik utjecaj na razvoj čitavoga Srijema, a osobito Vukovara, imala je obitelj von i zu Eltz, staro njemačko plemstvo iz Porajnja, koja je kupila vukovarsko vlastelinstvo 1736. godine i u njegovu posjedu bila sve do 1945. godine. Eltzovi su u Vukovar doveli veliki broj obrazovanih i sposobnih majstora, upravitelja i stručnjaka raznih profila koji su dali svoj doprinos razvoju vlastelinstva i grada. Danas smo se okupili upravo u njihovoj kući i time odajemo priznanje za sve što su Eltzovi, kao Nijemci, angažirani i čestiti građani učinili tijekom dva stoljeća svoga aktivnog djelovanja u Vukovaru i Srijemu.
Na žalost, njemačka manjina je teško stradala i u Vukovaru koncem i nakon Drugog svjetskog rata. Uz sve zločine i stradanja za vrijeme okupacije kad su teško stradali Srbi i Židovi te brojni antifašisti, nakon uspostave nove komunističke vlasti smrtno je stradalo oko 400 vukovarskih Nijemaca, a više tisuća njih je otišlo u progonstvo.
Nadamo se da ćemo njima kao i svima onim Nijemcima i Austrijancima koji su u Vukovaru živjeli prije nas i, zajedno s ostalima, voljeli ga, gradili ga i razvijali tijekom osam stoljeća, uskoro moći postaviti odgovarajuće spomen obilježje. Grad je unatoč razaranjima i danas pun materijalnih tragova njemačkoga doprinosa. Ali i duhovne ostavštine. Tko je obišao stalni postav Gradskoga muzeja u kojemu smo sada, mogao se u to i sam uvjeriti.
Nakon četiri i pol desetljeća mira Vukovar je u Domovinskom ratu opet zadesilo teško stradanje i razaranje. Najteže moguće. Živimo u gradu heroju, ali i mjestu posebnoga pijeteta, u nadi da svi mi, zajedno sa većinskim hrvatskim stanovništvom ponovno imamo priliku graditi i sagraditi najljepše mjesto na svijetu.
Još u vrijeme progonstva neki su se Vukovarci u Zagrebu, i to pod okriljem Zajednice Nijemaca u Hrvatskoj, počeli stalno družiti. Tako je u listopadu 1996. godine nastao i naš pjevački zbor “Drei Rosen”, pod vodstvom prvog zborovođe Miloša Laloševića. Nakon povratka u Vukovar i nakon osnivanja naše Udruge Zbor je nastavio svoje djelovanje sve do današnjih dana. Prisjetimo se vrijednih zborovođa Dubravke Lemac i Zorana Cikovca. Danas zbor ‘Drei Rosen’ vodi prof. Danijel Služek. Zbor, kojim se jako ponosimo, proslavit će, dakle, za 2 godine 30. obljetnicu svoga djelovanja. Hvala od srca svima koji su u njemu djelovali i koji danas djeluju i nastupaju.
Valja se podsjetiti da su entuzijasti, prije svega povratnici iz progonstva nastojali da se obnovi njemačka i austrijska nacionalna manjina u našem gradu. Konačno, 2004. godine grupa ljudi dobre volje okupila se i osnovala je Udrugu Nijemaca i Austrijanaca – Vukovar. Prvi predsjednik Udruge bio je g. Stjepan Kiss, ali Udruga je doživjela svoju punu afirmaciju kad je njena predsjednica postala gđa Dara Mayer, naša današnja počasna predsjednica i Predstavnica naše manjine u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Želim se ovom prilikom zahvaliti svima koji su afirmirali svojim radom našu Udrugu. Jednako tako i svima koji su nam pomagali u našem radu. Zahvalni smo lokalnoj samoupravi koja nas podupire.
(…)Prvih 20 godina Udruge je iza nas. Pred nama su veliki izazovi u kojima trebamo naći odgovore za budućnost. Udruga mora postići trajnu kadrovsku obnovu stalnim pomlađivanjem i širenjem članstva, što nije moguće bez stalnoga rada s mladima. Udruga mora postići i visoku razinu održivosti kroz različite projekte revitalizacije kulturnog identiteta i stabilno financiranje. Očuvanje njemačkoga jezika jedan je od važnih ciljeva.
Posebno nam je važno zajedničko djelovanje sa sunarodnjacima koji djeluju u drugim dijelovima Hrvatske jer tako osnažena zajednica koju čine lokalne organizacije te aktivisti među predstavnicima i članovima manjinskih vijeća postiže sinergijski učinak i daju snažan legitimitet našim predstavnicima u Radnoj zajednici njemačkih manjina Europe i drugim forumima u kojima Nijemci iz Hrvatske imaju svoje predstavnike.
Ponosni smo na prijateljske odnose koje smo uspostavili i s našim sunarodnjacima u Mađarskoj, Rumunjskoj i Srbiji. Danas i sutra nam i oni dolaze u goste i uveličat će naš Oktoberfest na najbolji mogući način – pjesmom, plesom i svirkom.“
